Masti u obroku mogu usporiti apsorpciju ugljikohidrata, čime se usporava porast šećera u krvi nakon jela. To zvuči korisno, ali može dovesti do naglih skokova šećera u trenucima kada je aktivnost inzulina niska, što pogoršava kontrolu glikemije.
Naše je iskustvo kako hrana s visokim udjelom masti — poput maslaca s više od 80% mliječne masti, pržene hrane, pa i hrane bogate dobrim masnoćama poput maslinovog ulja — može poremetiti regulaciju šećera.
Zdrave masti su važne, a u mediteranskoj prehrani maslinovo ulje je često sastavni dio glavnih jela. Naša iskustva pokazuju da je bolje unositi manje količine zdravih masti više puta dnevno nego veliku količinu odjednom.
Odabir zdravih masti
- Mononezasićene masti: maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi — pomažu u održavanju šećera i zdravlju srca.
- Omega-3 masne kiseline: masna riba, chia sjemenke, lanene sjemenke — dugoročno poboljšavaju kontrolu glikemije.
- Transmasti: izbjegavati ih; povećavaju loš kolesterol i nalaze se u prerađenoj hrani, uključujući neke deserte.
Važno je paziti na količinu i vrstu masti jer, primjerice, maslinovo ulje i kakao maslac različito utječu na šećer u krvi. Najbolje je pratiti reakciju tijela i individualno prilagoditi unos.
Prihvatljive zamjene u desertima
Umjesto ulja, maslaca ili margarina koji sadrže visoki udio masti postoje prihvatljive zamjene. Nama u desertima dobro funkcioniraju:
- Vrhnje za šlag: birati onaj bez dodanog šećera i mliječni.
- Tamna čokolada: najmanje 70% kakaa.
- Grčki jogurt: dvostruko više proteina i manje šećera od običnog jogurta.
- Orašasti plodovi: za zdrave masti.
- Maslac s niskim udjelom masti: prihvatljivija alternativa običnom maslacu zbog nižeg udjela masnoća, ali i kalorija.
- Kakao maslac: bogat zdravim mastima i aromom.
- Maslac od orašastih plodova (kikiriki, pistacija, badem, indijski oraščić): dobar izvor proteina, vlakana i zdravih masti.
S ovim sastojcima se može dogoditi da, na primjer, biskvit bude manje sočan nego sa sastojcima koje izbjegavamo zbog visokog udjela nezdravih masti i kalorija. Ponekad se biskvit može natopiti mlijekom, bademovim napitkom ili sličnim zbog čega će biti sočniji, ali se uglavnom i sa zamjenama mogu dobiti ukusni i sočni biskviti uz dobar odabir vrste i količine brašna (bademovo brašno je uglavnom dobar izbor).
U kremama može dobro funkcionirati kakao maslac jer će je dobro stisnuti, ali pazite na količinu jer će ga uglavnom trebati manje nego običnog maslaca i budite spremni na dodatno miješanje dok se hladi kako bi se što bolje spojio s ostalim sastojcima. Kremu će dobro stisnuti i tamna čokolada, na primjer u kombinaciji s kikiriki maslacem, mljeveni orašasti plodovi i sl. Uz malo mašte, pa i uz koji pokušaj i pogrešaku, tu se mogu događati mala kreativna, ukusna čudesa.
Zaključak
Odabir vrste i količine masti koje će desert sadržavati je jako bitan za regulaciju šećera u krvi. Birati masnoće koje su zdravije i u manjoj količini je sastavni dio prilagođavanja deserta ne samo dijabetičarima, nego svima koji biraju zdravije opcije.